(Bruxelles) - Europska Unija trebala bi poslati signal hrvatskim vlastima o potrebi nastavka njihove suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, što uključuje ustupanje ključnih dokumenata, priopćila je organizacija Human Rights Watch u dopisu objavljenom danas. Očekuje se kako će ministri vanjskih poslova EU-a na sastanku Vijeća za opće poslove i vanjske odnose, koji će se održati 23. i 24. veljače 2009. u Bruxellesu, donijeti zaključke vezane uz područje zapadnog Balkana.
Glavni tužitelj Tribunala, Serge Brammertz, opetovano je tražio od hrvatskih vlasti ustupanje svih vojnih dokumenata koji se odnose na "Operaciju Oluja," vojno-redarstvenu operaciju velikoga opsega koju su hrvatske oružane snage poduzele 1995. kako bi povratile kontrolu nad hrvatskim područjima pod kontrolom Srba tijekom rata na Balkanu. Očekuje se kako će ovi dokumenti biti od pomoći Tribunalu pri suđenjima trojici bivših generala Hrvatske vojske: Anti Gotovini; Ivanu Čermaku; i Mladenu Markaču koja su u tijeku. Iako je glavni tužitelj početkom ovoga tjedna na zatvorenom sastanku veleposlanika EU-a pohvalio nedavno postignuto poboljšanje suradnje s Hrvatskom, Hrvatska treba napraviti više kako bi ostvarila punu suradnju s Tribunalom.
"EU bi trebala naglasiti da hrvatska Vlada, ukoliko je ozbiljna po pitanju svoga članstva, treba nastaviti iskazivati svoje opredjeljenje za pravdu u slučajevima ozbiljnih zloporaba počinjenih tijekom rata, uključujući one zloporabe koje su navodno počinili viši časnici njezine vlastite vojske" izjavila je Lotte Leicht, direktorica Ureda Human Rights Watcha u Bruxellesu. "Nedavno ostvaren napredak po pitanju suradnje Zagreba s Tribunalom trebao bi pratiti pritisak od strane EU-a kako bi se osiguralo da taj napredak neće biti kratkoga trajanja."
Hrvatska uživa status države kandidatkinje za ulazak u EU od lipnja 2004. a pregovore o pristupu EU započela je u listopadu 2005. Do sada je ispunila zahtjeve iz osam od ukupno 35 poglavlja koja čine njezin pristupni paket. Očekuje se kako će države članice EU-a donijeti odluku o otvaranju pregovora o napretku postignutom u sektoru pravosuđa tijekom sljedeće konferencije o ulasku Hrvatske u EU koja će se održati u travnju.
Human Rights Watch istaknuo je učinkovitost dosljednoga pritiska EU-a na zemlje zapadnog Balkana. Kada je riječ o Hrvatskoj, taj pritisak igrao je ključnu ulogu u uvjeravanju hrvatskih vlasti da surađuju pri hvatanju i predaji generala Gotovine Tribunalu 2005. godine. Prošlogodišnje uhićenje i izručenje Radovana Karadžića Tribunalu od strane srbijanskih vlasti još je jedan dokaz kako pritisak EU-a može polučiti rezultate.
"EU bi trebala razmotriti kako iskoristiti svoj važan utjecaj te izvršiti pritisak na Hrvatsku da nastavi s ustupanjem zatraženih dokumenata Haagu," izjavila je Leicht. "To uključuje ocjenu suradnje Hrvatske s Tribunalom pri odlučivanju o tome hoće li se nastaviti s procesom pristupa."
Pozadina
Tužiteljstvo Haaškog tribunala postavilo je u lipnju 2008. pitanje ograničene suradnje Hrvatske po pitanju ustupanja dokumenata sucima Tribunala. Sud je tada naložio Hrvatskoj dostavu detaljnoga izvješća u kome će navesti napore uložene u pribavljanje tih dokumenata. Iako su hrvatske vlasti dostavile traženo izvješće kao i dodatne dokumente, ključni dokumenti i dalje su bili nedostupni u vrijeme izvješća koje je glavni tužitelj podnio Vijeću sigurnosti u prosincu 2008. Glavni tužitelj zatražio je poduzimanje dodatnih koraka kako bi se ti dokumenti osigurali, što je ponovio tijekom svoga posjeta Zagrebu 6. veljače 2009. Hrvatske su vlasti nedavno pronašle dodatne dokumente koje je tražio glavni tužitelj te su se obvezale poduzeti korake kako bi se ti dokumenti osigurali.
Suđenje generalima Gotovini, Čermaku i Markaču pred Tribunalom za bivšu Jugoslaviju započelo je u ožujku 2008. i još traje.
